Relatorio ne’e mos hatudu tan reforsu
iha kapasitasaun institusional iha Sistema tomak iha nivel, “orsamentasaun,
gestaun, implementasaun, monitorizasaun no politika avaliasaun liu-liu, alinha
politika prioridade ho distribuisaun orsamental.” Fator hirak ne’e krusial
teb-tebes atu nune’e investimentu iha protesaun social bele refleta duni ba avansu
iha desenvolvimentu humanu no bem-estar populasaun nian,” dehan.
Dokumentu ho naran “Desafio no
Rekomendasaun sira ba Extensaun Protesaun Social ba ema hotu iha Timor Leste,”
buka identifika desafio foun sira nebe nasaun ne’e hasouru dau-daun iha area
protesaun social.
Reforma prioritaria sira, “tan deit
ba nia impaktu bo’ot tebes, inklui, “reforsu ho medida ba apoio iha desenvolvimentu
primeira infansia, liu-liu iha labarik nia loron moris foin rihun ida, hahu
husi isin-rua kedas”.
Defende mos extensaun ba protesaun
idade ativa, “liu husi implementasaun regime kontributiva ba Sistema Seguransa Social”
no medida sira seluk nebe fo protesaun diak ba trabalhador sira iha setor
informal.
Dokumentu ne’e mos nota katak maski
iha karensia no difikuldade oi-oin associada, ladauk iha “estrategia abrangente
no koordenada ida.” Sistema Protesaun Social timor oan nian iha ona base “excelente”
ho rekursu adequadu no decisaun politika informada nebe diak, sei produz
progressu signifikativu, bele estabelese Pizu Protesaun Social ba ema hotu iha
Timor Leste,” no hodi alkansa mos meta nasional no internasional nian.
“Buat barak mak sei halo hodi haburas
diak liu tan kbi’it institusional atu gere, entrega, monitoriza no avalia
programa Protesaun Social sira,” refere.
Timor Leste seidauk estabelese Pizu
Protesaun Social no bele hadia diak liu tan hodi garante acessu individuo
hot-hotu ba bem essencial hanesan saude no ba seguransa de rendimentu iha fase sira
moris nian,” estudo ne’e hatete.
Konkretu liu, iha kampu saude,
relatorio ne’e hatudu problemas tanto iha oferta, falta ema qualifikadu no
infraestruturas no mos iha prokura, precisa halo tan “esforsu hodi aumenta
prokura iha fatin saude nian” no eduka populasaun kona ba ”pratikas saudaveis
no importansia kona ba isin diak.”
Iha area saude materno infantil,
hatan ba moras kronika sira, ma-nutrisaun, dala ruma problema saude kritiku, sai
hanesan prioridade bo’ot iha Timor Leste.
Labarik ho tinan 15 mai kraik, nebe
representa 40% populasaun iha pais, 55% ne’e ema kiak sira nia oan, grupo
etario husi zero to’o tinan lima simu investimentu wit-oan liu. Situasaun ne’e
bele konpensa fali liu husi programa Bolsa da Mae no Merenda Escolar.
Kona ba seguransa iha rendimentu,
relatorio ne’e nota katak grupo balun simu tulun generozu, maioria populasaun
simu wit-oan deit ka la hetan liu apoio.
“maioria programa protesaun social
sira nebe existe, hetan desenho atu hatan ba situasaun spesifika hirak nebe
vulneravel no extemu liu hanesan desastre natural ka violensia de genero. Programa
hirak nebe ligada ba trabalho sei fo kobertura limitada,” dehan teni.
Situasaun ne’e bele hetan koresaun
husi Sistema Kontributiva Seguransa Social foun nebe hari ona iha tinan 2017
iha pais, maski la garante cobertura ba maioria trabalhador sira – iha setor
informal, emprego sei demora tinan barak hodi atingi maturidade.
Relatorio ne’e hakerek liu husi
projetu ACTION – Portugal nebe hetan finansiamentu husi Gabinete Estrategia no
Planeamentu, Ministerio Trabalho, Solidariedade no Seguransa Social Portugal
nian nebe Organizasaun Internacional do Trabalho (OIT) mak implementa ho
objetivu halo reforsu ba Sistema Protesan Social sira iha nasaun Africana de
Lingua Oficial Portuguesa (PALOP) no Timor Leste.
Insere mos iha Estrategia Nacional
Protesaun Social (ENPS) no resultadu husi processu Dialogo Nacional Baseia ba
Avaliasaun (DNBA) ho ator relevante Governo nian, parseiro social, sociedade civil
no Nacoes Unidas nebe hahu iha tinan rua liu ba.
Fonte: rtp, 29/5/18
No comments:
Post a Comment
Note: only a member of this blog may post a comment.