www.ampnirlanda.blogspot.co.ukHAMUTUK HAMETIN NASAIN - JUNTOS CONSOLIDAMOS A NACAO - TOGETHER WE BOOSTER THE NATIONE-mail: ampni12518@gmail.com
JOSE KAY RALA XANANA JOSE TAUR MATAN RUAK JOSE NAIMORI BUCAR
TAUR MATAN RUAK PM VIII GOVERNO
Taur Matan Ruak PM VIII Governu
Bolsa da Mae no Merenda Escolar
Ita mesak, hun ida abut ida
Povo nia lian - Maromak nia lian
AMP NI dedika poema ba MARXAMOR
- -

Friday 1 June 2018

BOLSA DA MAE NO MERENDA ESKOLAR

Dili – Organizasaun Internasional de Trabalho (OIT) ho tulun husi Portugal rekomenda, apoio ba isin-rua, labarik, idade produtiva no trabalhador informal sira  sai hanesan “reforma prioritaria” ba Sistema Protesaun Sosial iha Timor Leste, dehan relatorio ne’e.

Relatorio ne’e mos hatudu tan reforsu iha kapasitasaun institusional iha Sistema tomak iha nivel, “orsamentasaun, gestaun, implementasaun, monitorizasaun no politika avaliasaun liu-liu, alinha politika prioridade ho distribuisaun orsamental.” Fator hirak ne’e krusial teb-tebes atu nune’e investimentu iha protesaun social bele refleta duni ba avansu iha desenvolvimentu humanu no bem-estar populasaun nian,” dehan.

Dokumentu ho naran “Desafio no Rekomendasaun sira ba Extensaun Protesaun Social ba ema hotu iha Timor Leste,” buka identifika desafio foun sira nebe nasaun ne’e hasouru dau-daun iha area protesaun social.

Reforma prioritaria sira, “tan deit ba nia impaktu bo’ot tebes, inklui, “reforsu ho medida ba apoio iha desenvolvimentu primeira infansia, liu-liu iha labarik nia loron moris foin rihun ida, hahu husi isin-rua kedas”. 

Defende mos extensaun ba protesaun idade ativa, “liu husi implementasaun regime kontributiva ba Sistema Seguransa Social” no medida sira seluk nebe fo protesaun diak ba trabalhador sira iha setor informal.  

Dokumentu ne’e mos nota katak maski iha karensia no difikuldade oi-oin associada, ladauk iha “estrategia abrangente no koordenada ida.” Sistema Protesaun Social timor oan nian iha ona base “excelente” ho rekursu adequadu no decisaun politika informada nebe diak, sei produz progressu signifikativu, bele estabelese Pizu Protesaun Social ba ema hotu iha Timor Leste,” no hodi alkansa mos meta nasional no internasional nian.

“Buat barak mak sei halo hodi haburas diak liu tan kbi’it institusional atu gere, entrega, monitoriza no avalia programa Protesaun Social sira,” refere.   

Timor Leste seidauk estabelese Pizu Protesaun Social no bele hadia diak liu tan hodi garante acessu individuo hot-hotu ba bem essencial hanesan saude no ba seguransa de rendimentu iha fase sira moris nian,” estudo ne’e hatete.

Konkretu liu, iha kampu saude, relatorio ne’e hatudu problemas tanto iha oferta, falta ema qualifikadu no infraestruturas no mos iha prokura, precisa halo tan “esforsu hodi aumenta prokura iha fatin saude nian” no eduka populasaun kona ba ”pratikas saudaveis no importansia kona ba isin diak.”

Iha area saude materno infantil, hatan ba moras kronika sira, ma-nutrisaun, dala ruma problema saude kritiku, sai hanesan prioridade bo’ot iha Timor Leste.

Labarik ho tinan 15 mai kraik, nebe representa 40% populasaun iha pais, 55% ne’e ema kiak sira nia oan, grupo etario husi zero to’o tinan lima simu investimentu wit-oan liu. Situasaun ne’e bele konpensa fali liu husi programa Bolsa da Mae no Merenda Escolar.

Kona ba seguransa iha rendimentu, relatorio ne’e nota katak grupo balun simu tulun generozu, maioria populasaun simu wit-oan deit ka la hetan liu apoio.
“maioria programa protesaun social sira nebe existe, hetan desenho atu hatan ba situasaun spesifika hirak nebe vulneravel no extemu liu hanesan desastre natural ka violensia de genero. Programa hirak nebe ligada ba trabalho sei fo kobertura limitada,” dehan teni.

Situasaun ne’e bele hetan koresaun husi Sistema Kontributiva Seguransa Social foun nebe hari ona iha tinan 2017 iha pais, maski la garante cobertura ba maioria trabalhador sira – iha setor informal, emprego sei demora tinan barak hodi atingi maturidade.  

Relatorio ne’e hakerek liu husi projetu ACTION – Portugal nebe hetan finansiamentu husi Gabinete Estrategia no Planeamentu, Ministerio Trabalho, Solidariedade no Seguransa Social Portugal nian nebe Organizasaun Internacional do Trabalho (OIT) mak implementa ho objetivu halo reforsu ba Sistema Protesan Social sira iha nasaun Africana de Lingua Oficial Portuguesa (PALOP) no Timor Leste.

Insere mos iha Estrategia Nacional Protesaun Social (ENPS) no resultadu husi processu Dialogo Nacional Baseia ba Avaliasaun (DNBA) ho ator relevante Governo nian, parseiro social, sociedade civil no Nacoes Unidas nebe hahu iha tinan rua liu ba.

Fonte: rtp, 29/5/18

No comments:

Post a Comment

Note: only a member of this blog may post a comment.